Manastirska tura

Dok se odmarate na Kopaoniku, predlažemo vam da odvojite nekoliko dana i obiđete manastire dinastije Nemanjića koji se nalaze u blizini.

1. Naša preporuka za prvi dan su Petrova crkva, Manastir „Đurđevi stupovi“ i Manastir „Sopoćani“. Crkva i manastiri se nalaze u blizini Novog Pazara, a za kratak predah, ručak ili osveženje Vam predlažemo restoran „Ras“ -Pazarište koji se nalazi u blizini utvrđenja „Gradina“. 📌 GPS 43.130696, 20.419612

- Petrova crkva je jedan od najstarijih crkvenih objekata i od izuzetnog je značaja za dalјi razvoj srpskog crkvenog graditelјstva. U arhitektonskom sklopu ove crkve sačuvano je nekoliko epoha. U Petrovoj crkvi Stefan Nemanja je ponovo kršten, odnosno miropomazan. Tu je on održao čuveni sabor na kome su osuđeni krivovernici, kao i sabor na kome je predao presto svome sinu Stefanu Prvovenčanom. Ovde je Nemanja primio monaški postrig od episkopa Kalinika. Sveti Sava je odredio (1219) crkvu Svetog Petra za sedište Raške episkopije. 📌 GPS 43.161647, 20.526800

- Đurđevi Stupovi u Starom Rasu, jedan od najstarijih manastira u nekadašnjem prestonom području srednjevekovne Srbije, koji je podigao Stefan Nemanja u prvim godinama posle stupanja na presto velikog župana, svojom siluetom dominira dolinama Raške i Deževe. Nalazi se oko 4 km severozapadno od Novog Pazara. Silueta jedne impozantne kupole posađene na moćno postolje stubaca, lukova i zidova izgleda veličanstveno - vidi se sa desetine kilometara daljine. Manastir je podignut na samom vrhu istaknutog uzvišenja, a osobena arhitektura crkve Svetog Đorđa sa dve kule zvonika - stlpa - odredila je kasniji naziv i crkvi i manastiru - Đurđevi Stupovi. Manastir je odmah po izgradnji stekao veliki ugled kao prva vladarska zadužbina dinastije Nemanjića. 📌 GPS 43.166111, 20.497850

- Manastir Sopoćani se nalazi nedaleko od Novog Pazara, 16 km zapadno uz tok reke Raške, po kojoj se i srpska država u srednjem veku nazivala Raškom. Među visokim i nerodnim brdima, ozbiljnih i mrkih oblika, s pretećim kamenim liticama, nedaleko od svoje prestonice Rasa, podigao je kralj Uroš I hram Sv. Trojice, nad samim izvorom reke Raške. Naziv Sopoćani dobio je po staroslovenskoj reči sopot, što znači izvor. Raška oblast i južni krajevi Srbije su od Turaka oslobođeni tek početkom dvadesetog veka. Manastir Sopoćani je u tom periodu već bio u ruševinama, kupola i svodovi bili su uništeni a zub vremena i nebriga su učinili svoje. Međutim najveće umetničko blago Sopoćana – freske i ikone, odolele su lošim uslovima kojima su dva veka bile izložene. 📌 GPS 43.118151, 20.373875

2. Preporuka za drugi dan su Manastir “Studenica” i Manastir “Gradac” koji se nalaze u blizini Raške, a za kratak predah, ručak ili osveženje Vam predlažemo izletište „Gradačka banja“ do koga se može doći stepenicama iz manastira „Gradac“.

- Manastir Studenicu podigao je veliki župan Stefan Nemanja kao svoju najveću i najznačajniju zadužbinu. Glavni hram manastirskog kompleksa posvećen je Presvetoj Bogorodici "Dobrotvorki". Nakon završenog većeg dela poslova u izgradnji Stefan Nemanja se odriče prestola i upravu državom predaje svom srednjem sinu Stefanu Prvovenčanom, te zajedno sa svojom suprugom Anom zamonašio se ovde pod monaškim imenom Simeon (kasnije poznatiji kao Sveti Simeon Mirotočivi). U visokom zvanju arhimandrita Sveti Sava je upravljao Studenicom do 1215. god. Ona je u tom periodu postala crkveni centar Srbije, gde je postavljen budući temelj samostalne srpske Crkve. Ovde je Sveti Sava napisao tipik studenički (pravilnik monaškog življenja u manastiru), čiji je uvodni deo posvetio žitiju ktitora. To je ujedno i prvo samostalno književno delo napisano na srpskom jeziku. 📌 GPS 43.486210, 20.532322

- Manastir Gradac. Naziv mesta Gradac postojao je i pre osnivanja manastira. Verovatno da je taj naziv bio povezan sa vizantijskim utvrđenjem iz 6. veka, koje se nalazilo na uzvišenju iznad manastira i u čijem podnožju je bila crkva. Temelji ove male ranohrišćanske crkve sačuvani su do danas ispred Bogorodičine crkve u Gradcu. U manastirskom kompleksu nalaze se dve crkve: veća crkva je posvećena Presvetoj Bogorodici, a manja Svetom Nikoli. Veća crkva bila je grobno mesto ktitorke manastira, svete kraljice Jelene Nemanjić, žene kralja Uroša I. Manastir Gradac izgrađen je u poslednjoj četvrtini 13. veka. Najstarije pisano svedočanstvo o nastanku Gradca je Žitije kraljice Jelene koje je napisao arhiepiskop Danilo II. Njeni sinovi, kraljevi Dragutin i Milutin, darivali su bogato manastir nakon kraljičine smrti. 📌 GPS 43.366262, 20.540559